Jednom, ne tako davno, živio je srećan i vrijedan Mrav, koji je svakog dana dolazio prvi na posao. Bio je vrijedan. Veseo. Jednom riječju, bio je srećan dok je radio.
Pjevušio je vesele pjesmice, a rezultati njegovog rada su
bili odlični. Slušajući pjesmu Mrava, gospodin Stršljen, direktor firme,
zaključio da se mrav previše zabavlja, a premalo radi, jer nema pravo
usmjerenje i šefa koji bi ga kontrolisao. Zato je zaposlio Bubamaru koja je
imala veliko iskustvo sa upravljanjem. Prva briga Bubamare bila je da
organizuje evidenciju dolazaka i odlazaka mrava na posao (odnosno sa posla).
U tu svrhu,
uspostavila je sistem prijemnih i odlaznih dokumenata.
Sa vremenom, broj
dokumenata se povećavao i zbog povećanog obima posla oko papira morali su da
zaposle nekog ko bi pripremao papire i izvještaje.
Zaposlili su Pauka
koji je odmah uspostavio sistem arhiviranja i postao je odgovoran i za
preuzimanje telefonskih poziva.
A mrav? Mrav je i
dalje radio kao i prije.
Izvještaji koje je
dostavljala Bubamara su bili izvanredni.
Direktor Stršljen je
bio oduševljen izvještajima koje je dobijao od Bubamare i uskoro je počeo da
zahtijeva: uporedne studije sa grafikonima, analize trendova razvoja, itd.
Da bi se zadovoljio
direktorov zahtjev, bilo je nužno da se zaposli Hrčak koji bi bio direktna
pomoć direktoru. Njemu su odmah kupili nov računar sa štampačem.
Srećni i vrijedni
mrav je i dalje radio kao i prije. Jedino se požalio da bi mu bilo lakše ako bi
imao neki računar. Nijesu mu odobrili.
Ovo je bilo prvi put
da se Mrav na nešto požalio i direktor Stršljen je odmah shvatio da je potrebno
najhitrije reagovati. Kreirao je novo radno mjesto šefa službe koji bi nadzirao
srećnog i vrijednog mrava.
Na novo radno mjesto
je zaposlio Cvrčka. On je odmah po svom dolasku zamijenio cjelokupni namještaj
u svojoj kancelariji i na zahtjev dobio ergonomski oblikovanu stolicu i nov
računar sa ravnim, LCD ekranom.
Broj računara je
narastao i morao je da se kupi i instalira i mrežni server.
U isto vrijeme Mrav
je postajao sve manje srećan i sve manje produktivan. Opet je tražio računar.
Opet mu nijesu odobrili.
Situacija sa Mravom,
zabrinula je Cvrčka i on je zaključio da mora da naruči studiju o zadovoljstvu
zaposlenih u firmi. Upoznao je sa tim direktora Stršljena koji je shvatio
Cvrčkovo objašnjenje i odobrio angažovanje agencije za te potrebe.
Skupa studija je
urađena i Cvrčak je počeo da primjenjuje predložene motivacione metode. Svuda
je okačio motivacione plakate.
Vodio je Bubamaru,
Pauka, Hrčka i Stjenicu na motivacione treninge u poznata ljetovališta itd…
Mrav je i dalje, ali
nevoljno, radio. Čitao je motivacione poruke na plakatima i nikako nije mogao
da nađe nadređene kad su mu trebali.
Jednostavno, ili
nijesu bili tu ili nijesu imali vremena za njega.
I tako je vrijeme
teklo.
Direktor Stršljen je
i dalje dobijao redovno svoje perfektne izvještaje, ali su oni počeli da
pokazuju da firma nije više tako rentabilna kao prije.
To ga je duboko
zabrinulo i morao je da reaguje.
Unajmio je
najelitnijeg konsultanta, gospođu Sovu. Sovin zadatak je bio da izvrši potpunu
analizu organizacije i poslovanja firme i da predloži rješenja da bi firma
poslovala rentabilno.
Nakon tri mjeseca,
Gospođa Sova je direktoru predala sljedeći izvještaj:
“U firmi je previše
zaposlenih!”
Direktor Stršljen je
oduševljeno prihvatio stručnu analizu i odmah otpustio:
MRAVA.
———————————————————————————————-
Naravoučenije:
Nikada nemoj da budeš
srećan i vrijedan mrav.
Mnogo se više isplati
da si nesposoban i da ne radiš ništa.
Nesposobnima ne
trebaju nadzornici.
Ako si uprkos svemu
produktivan, nikad ne pokazuj da si veseo kada radiš, jer za to nema
opravdanja.
Ako, ipak, na svaki
način želiš da si mrav, osnuj svoju firmu i tako nećeš morati da radiš za
Stršljena, Bubamaru, Pauka, Hrčka, Cvrčka, Stjenicu i Sovu. Ali tada nećeš moći
da radiš ni kao Mrav. Jer da bi održao firmu moraš da se družiš sa
stršljenovima, bubamarama, paucima, hrčcima, cvrčcima, stjenicama i sovama.
Naravoučenije 2:
Na žalost, cijela
priča je utemeljena na univerzitetskim naučnim istraživanjima koja kažu da
većina ljudi teži ka parazitskom životu.
Izvor: dusankrstic.wordpress.com
Нема коментара:
Постави коментар